Skupna polarna metoda

Skupna polarna metoda

Ovaj zadatak zajednički (skupno) obrađuje cijeli spisak mjerenja ili samo jedan njegov dio. Njim možete sračunati koordinate tačaka polarnom metodom, metodom presjecanja nazad i naprijed. Ako želite da kod skupnog računana koristite samo neke od tih metoda, u konfiguracionom programu (Fajl->Namještanje->Računanja) možete isključiti pojedinačne metode. To može bit pogodno u slučajevima kad se npr. u spisku mjerenja se prvo pojave mjerenja sa stajališta koje nije određeno, a zatim nastavlja stajalište koje se prema prethodnoj odnosi kao prema slijepoj tačci. Ako su uključeni svi računski zadaci, program će prvo pokušat odredit koordinate stajališta presjecanjem nazad. Ako ste isključili zadatak računanja koordinata presjecanjem nazad kod skupnog računanja, program će kod prvog prelaska ovo stajalište preskočiti (njegove koordinate neće bit još određene), poslije je odredi kao slijepu tačku a kod sljedečeg prelaza sračuna tačke koje su mjerenje sa nje.

Ako nije moguće sračunati neke tačke (npr. ako se ne mogu odredit koordinate stajališta isl.), u protokol će bit upisane informacije zašto se nije moglo izvršiti računanje.

Priprema za računanje

Prije početka računanja morate uraditi neka pripremna namještanja:

  • Otvorite fajl sa spiskom mjerenja.

  • Otvorite spisak u kome se nalaze koordinate tačaka potrebne za računaje (poligone tačke, isl.).

  • Provjerite da bi program GROMA prilikom računanja mogao da nađe te tačke. Ovo možete da uradite na dva načina:

  • U dijaloškom oknu Fajl->Namještanje->Računanja izaberete način traženja orijentacija (sve tačke sa poznatim koordinatama ili samo tačko sa atributom Orijentacija. U takvom dijaloškom oknu ili u računskom oknu za skupnu polarnu metodu izaberite da Vam direktno pomoću stavke Editovat orijentacije, program prije računanja svakog stajališta prikaže spisak orijentacija i omogući njihovu editaciju.

  • Izaberite ulazni i izlazni fajl za računanja (vidi dole).

Fajlovi

U ovom dijelu dijaloškog okna morate izabrat iz kojeg otvorenog spiska mjerenja treba da se čitaju mjereni podaci i u koji fajl trebaju da se ulože sračunate koordinate. Imena fajlova namjestite na ovaj način:

  • Pokažite bilo gdje na okno sa fajlom koji hoćete da izaberete.

  • Prebacite mišem proizvoljnu stavku (sa pritisnutom lijevom tipkom) u okno za računanje u dio sa natpisom Fajlovi. U dijaloškom oknu će se pojavit ime fajla.

Isto tako fajlove možete izabrat pomoću tipki sa tri tačke koja se nalaze pored prozorčića za nazive fajlova.

Ukoliko ne upišete ime izlaznog fajla, program će automatski koristit aktivni spisak koordinata. Ulazni fajl mora bit uvijek namješten.

Trenutno stanje računanja

Poslije pokretanja računanja tipkom (Računanje) program će vam u dijaloškom oknu pokazivat trenutno stanje računanja:

  • Stajalište: upravo sračunato stajalište,

  • Tačka: upravo određenu tačku,

  • Metoda: metoda kojom je određivana tačka (polarna, presjecanje nazad, presjecanje naprijed) ili druga akcija koja je upravo urađena (orijentacija osnove).

Ukupno stanje računanja

U ovom dijelu okna program daje informacije o tome koliko je stajališta i detaljnih tačaka sračunato i koliko je još ostalo ne iskorištenih stavki u spisku mjerenja. Poslije završetka računanja ovdje možete dobiti informacije o tome koliko je mjerenih veličina, iz bilo kakvog razloga, ostalo nesračunato.

Kod skupnog računanja program sračuna polarnu metodu, presjecanje nazad i presjecanje naprijed. Kod ovih zadataka program sračuna i visine, ukoliko u spiskovima ima za to potebne elemente (visina stajališta, visina instrumenta, visinska razlika ili zenitni ugao i visinu cilja). Kod računanja presjecanja naprijed, program sračuna visinu dva puta (sa obadva stajališta) i u spisk će unijeti prosjek a u protokol će upisati obadvije vrijednosti, njihovu razliku i prosjek.

Skupno računanje omogućava obradu spiskova mjerenja iz više prelaza. Ovaj način obrade omogućava računanje i u slučaju kad podaci u spiskovima nisu poredani postupno tj. kad nisu mogli da budu obrađeni kod jednog prelaza. Ova situacija može da se desi ako ste npr. mjerili detaljne tačke sa stajališta koje još nije bilo određeno a moći će da se odredi naknadno kao slijepa tačka sa sljedečeg stajališta. U ovom slučaju program će prilikom prvog prolaska izostaviti to stajalište a njegove koordinate će odrediti sa sljedeće stanice a kod sljedećeg prelaska će sračunati mjerene tačke sa njega. Maksimalno 5 puta program može da pređe preko spiskova mjerenja. Program će sam završiti računanje u slučaju da prilikom zadnjeg prelaska nije sračunao nikakvu tačku.

Po završenom računanju možete koristit protokol koji sadrži sve podatke o računanju. Ako ne želite da Vam se u protokol ulažu sve sračunate detaljne tačke, njihovo ulaganje isključite u Fajl->Namještanje->Računanja.